Egzomjeseci imaju veće šanse za život nego planete slične Zemlji

Egzomjeseci

Mnogo planeta koje su otkrivene unutar galaksije nisu ni slične Zemlji, nego su slične Jupiteru.

Gasoviti divovi, koliko znamo nisu pogodni za život, ali sada se pretpostavlja da bi mjeseci tih planeta mogli da budu naseljivi.

Ukoliko se to potvrdi, to bi sugerisalo da bi ove lokacije mogle da budu predodređeni izvori života u svemiru, a ne svjetovi kao što je naša Zemlja.

'Ukoliko neki od ovih planeta veličine Jupitera ima mjesece, oni bi mogli da budu mjesta predodređena za život u svemiru,' navela je dr. Sarah Ballard.

Ona se fokusirala na svijet Upsilon Andromeda d, gasoviti ogromni egzoplanet čija je veličina od 10 Jupitera, nalazi se na 44 svjetlosne godine udaljenosti od Zemlje.

Iako se za planet pretpostavlja da nije sam po sebi naseljiv, vjerovatno je da bi mjesec u njegovoj orbiti - koji je poznat kao egzomjesec mogao da bude.

I ukoliko bi bili u prilici da stupite na površinu tog mjeseca, vidjeli bi 'prelijepe burne oblake na Jupiterovom planetu' i 'nevjerovatnu kompleksnu aktivnost oblaka,' navela je dr. Ballard.

Do sada, nismo otkrili egzomjesece, ali ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da 6 planeta unutar našeg solarnog sistema ima mjesece, mnogi astronomi to smatraju više neizbježnim nego mogućnost da će pronaći jednog.

Moguće je da pronađemo jednog i u podacima sa teleskopa Kepler, ili je neophodno da čekamo još snažniji teleskop lovac na planete da se izgradi, kao što je Transiting Exoplanet Survey Satellite (Tess), koji će biti lansiran 2017. godine.

Pronalazak egzomjeseca je pomalo problematičan, jer je njihova masa i veličina toliko manja u odnosu na planet oko kojeg kruže.

Jedna od tehnika koja se može pokazati uspješnom je gravitaciona leća, koja koristi zvijezdu u pozadini da uveća još udaljeniju.

Slučajno poravnanje bi moglo da otkrije egzoplanete oko matične zvijezde i moglo bi se istovremeno iskoristiti i za otkrivanje mjeseca u orbiti.

Možemo odstraniti određene planete - one koje su previše blizu matičnoj zvijezdi, kao što su Merkur i Venera u našem solarnom sistemu, koje ne mogu održati prirodne satelite.

Potvrda da su mjeseci izuzetno česti u našoj galaksiji bi bila ključna u potrazi za životom, i moglo bi da dovede do promjene ciljeva kada se radi o lovu na planete u skorijoj budućnosti.

'Činjenica da mi živimo na ogromnom komadu kamena, kružimo bez planete velikog brata bi mogla da bude relativno neobična,' dodala je dr. Ballard.